ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV - DOKUMENTI ČETNIČKOG POKRETA DRAŽE MIHAILOVIĆA - KNJIGA 3
Sadržaj Prethodni dokument Sledeći dokument


NAREĐENJE KOMANDANTA CERSKO-MAJEVIČKE GRUPE KORPUSA OD 6. MAJA 1944. KOMANDANTU AZBUKOVAČKOG SREZA DA SE RAZGOVORI SA NEMCIMA VODE PO ODOBRENJU ŠTABA GRUPE KORPUSA1

ŠTAB

CERSKO MAJEVIČKE GRUPE KORPUSA JUGOSLOVENSKE VOJSKE U OTADŽBINI

O. BR. službeno

6 maja 1944 god. u 7 čas.

POLOŽAJ               

KOMANDANTU AZBUKOVAČKOG 2 SREZA. —

I ako je već više puta od strane ovog štaba naređivano da niko od naših ljudi nesme imati nikakve veze niti se mešati sa Nemcima i drugim okupatorskim snagama, ovih dana su se desila dva do tri slučaja mešanja naših ljudi sa Nemcima s toga i poslednji put,—

NAREĐUJEM:

1.  — Da se niko nesme mešati niti činiti ma kakve raz-govore sa okupatorom bez znanja i odobrenja ovog štaba.

2.  — Da komandant Jadranske brigade odmah razoruža i sprovede na suđenje u ovaj štab intendanta brigade samozvanog kapetana Obradovića, zbog toga što sam dobio iz-veštaj da je pre dan — dva bio u Sapcu i sedeo sa Nemcima.

3.   — Da komandant Jadranskog sreza razoruža i sve druge vojnike koji su imali ma kakve razgovore sa Nemcima, i sprovede ih ovom štabu na suđenje.

4.  — Svaki onaj koji i posle ovog naređenja bude petljao sa Nemcima biće stavljen pod Preki Vojni Sud i streljan.

II.

Pošto je u izgledu da će Nemci dati još oružja za odrede srpske državne straže, granične straže i dobrovoljačkih jedinica, a imamo sigurnih podataka da će to oružje biti u najkraćem roku pod našom komandom3 to, — naređujem;

1. — Da komandanti srezova odobre da ode u Srpsku državnu stražu, graničnu stražu i dobrovoljačke odrede onoliko ljudi koliko bude traženo. Samo voditi računa da ljudstvo bude obrađeno u našem duhu i u nacionalnom pogledu ispravno. Ljudstvo obraditi u duhu naređenja koje je izdato u ovom pogledu.

Do daljeg naređenja ne činiti pritisak na familije onih koji su u Nedićevim odredima i ne zahtevati da iz istih beže. A ako neko od njih pobegne posavetovati ga da se za sada vrati na svoje mesto i staviti mu na znanje da neće iskusiti nikakvu kaznu što se za izvesno vreme udaljio iz ovih jedinica. Za ovo imamo sigurnih podataka.

III.

Saznao sam da je iz sreza Pocerskog i Posavo Tamnav-skog državna straža tražila 60 ljudi. Ovo ne sprečavati već odobriti da ljudi odu i prime oružje.

IV

Imamo podataka da će u najkraćem vremenu okupatorska vlast tražiti veći broj ljudi za rad u rudnicima. Komandanti srezova staraće se da na ove radove idu ljudi koji su besposličari, kockari, neradnici, mangupi kao i oni koji su bili naklonjeni komunizmu i sada isto teže.

S VEROM U BOGA ZA KRALJA I OTADŽBINU!

KOMANDANT — MAJOR, Drag. S. Račić4

M.P.5

 

1  Fotokopija originala (pisanog na mašini, ćirilicom) u Arhivu VII, Ča, k. 77, reg. br. 13/2 (S-V-11234).

2  Reč »Azbukovačkog« napisana je mastilom, ćirilicom. Naređenje je, verovatno, u obliku cirkularnog pisma poslato svim četničkim komandantima potčinjenim Štabu grupe korpusa.

3 U zapisniku sa sastanka majora Dragoslava Račića i predstavnika kvislinga održanog 5. maja u manastiru Radovašnici, pored ostalog, piše

»1. — Shodno odobrenju g. Feldkomandanta na dan 5 maja t.g. i po podne otišli su za Lipolist: Okružni načelnik Stevanović, Pretstojnik Gradske policije Pantelić, Komandant Oblasne komande SDS ppukov-nik Mandrović, Komandant okružne straže major Đačić, Komandant okružne granične straže Šabac II major Ulardžić i obaveštajni oficir Srpske državne straže kapetan Đorđević.

U Lipolistu im je saopšteno da se sastanak ima održati u manastiru Radovašnici, te su napred imenovani otputovali na ovo mesto op-redelenja. Manastir Radovašnica nalazi se na 22 km. jugo-zapadno od Sapca na severo-istočnim padinama Cera.

2.  — I ako je odlučeno na ranijim konferencijama da ovom sastanku prisustvuje i komandant III dobrovoljačkog puka ili njegov zame-nik, zašto je bio dao i svoju saglasnost, od strane dobrovoljačkog puka niko nije hteo uzeti učešća na ovom sastanku.

3.  — Konferencija je radila od 20—24 časa. Prvi je uzeo> reč Okružni načelnik Stevanović, koji je izjavio, da odgovornost za sudbinu srpskog naroda nose pred narodom i istorijom svi nacionalni elementi i prema tome nužno je u prvom redu biti toga svestan, a zatim učiniti sve što je u ljudskoj moći, da se narod spase od nevinih iskušenja i nevolja, koje mu pripremaju Tito i njegove bande. U svom govoru od 26 marta t.g. general Nedić pozvao je nacionaliste da prestanu sa međusobnim raspravama i borbama i da se ujedine u borbu protiv najvećeg neprijatelja Srpstva — komunizma. Taj apel naišao je na puno razu-mevanje kod četničkih organizacija D.M. u mnogim okruzima i tako je postignuta puna saradnja. Od strane nemačke sile dato je odobrenje i pomoć da ova saradnja dođe do punog izražaja. U želji da se takva saradnja postigne i u Okrugu Sabačkom Okružni načelnik sa svojim komandantima čini apel na majora Račića, kao najvišeg funkcionera organizacije D.M. u Okrugu, da i on u tom pogledu izvrši svoju srpsku dužnost. Ovo je naročito nužno učiniti zbog toga, jer su komunističke bande već otpočele svoj pakleni posao i u ovom okrugu. Radi toga Okružni načelnik predložio je sledeće:

a)  da se onemoguće sukobi između dobrovoljaca i četnika;

b)  da se obustavi vrbovanje dobrovoljaca i pripadnika ostalih oružanih odreda iz svojih jedinica u četničke redove, a oni, koji su tamo već odvedeni, da se vrate.

v) da se od strane četnika ne smeta na terenu rad upravnih vlasti.

g) da se četnički odredi zajedno sa oružanim legalnim odredima an-gažuju svesrdno u borbi protiv komunista.

d) da se održi jedna konferencija sa pretstavnikom feldkomande, kako bi se konačno uredili svi potrebni odnosi.

4.  — U istom smislu govorili su i napred imenovani komandanti legalnih oružanih jedinica.

5.  — Major Račić dao je sledeću izjavu:

Cela organizacija D. M. stvorena je radi toga, da sačuva Srbiju od komunista i kako on, tako i svi ostali komandanti vode energičnu i beskompromisnu borbu protiv komunista, jer ih smatraju najvećim neprijateljima srpskoga naroda. Pri tome on konstatuje, da se ideologija organizacije D. M. nije svuda pravilno shvatila, naročito kod dobrovoljačkih odreda te su tako često puta ljudi D. M. napadani i ubijani. To je pak povlačilo za sobom i akciju sa njihove strane. Podvlači, da je apel koji je učinio general Nedić o prestanku međusobnih borbi nacionalnih elemenata i o njihovom zajedničkom angažovanju u borbi protiv komunista, došao u pravo vreme i on nalazi, da sa njihove strane neće postojati sumnja, da se saradnja, koja se želi, ostvari.

Izjavio je svoju gotovost, da sa svojim odredima aktivno učestvuje u borbi protiv komunista ma gde se oni pojavili. Pošto nalazi da će Tito sa svojim bandama otpočeti sa masovnim napadima i pošto se zna da su isti i brojno jaki i dobro naoružani, predlaže, da se kod Nemačkih vojnih vlasti izdejstvuje, da se njegovim odredima izda oko 100 mitraljeza i oko 1000 pušaka sa odgovarajućim brojem municije. Ako mu se to odobri, on bi bio u mogućnosti da potpuno obezbedi granicu duž Drine od Banje Koviljače do sela Bačevca, oko 22 km. od Ljubovije ka Bajinoj Bašti, a isto tako da obezbedi i deo granice prema Savi od Šapca do Ušća. Pored toga bio bi u mogućnosti da osigura radnike u Zajači i Krupnju kao i saobraćaj u vezi sa ovim rudnicima. Isto tako u slučaju j potrebe biće gotov da sa legalnim oružanim odredima vodi i terensku akciju protiv komunista.                                                                         

Dalje je izjavio, da se neće nikada boriti protiv nemačke oružane sile i da je gotov da u tom pogledu da garancije, koje se budu tražile. Ako su nemačke vojne vlasti voljne, da mu pruže naoružanje koje traži, gotov je, da sa pretstavnicima feldkomande održi konferenciju po ovim pitanjima, samo je molio, da u tom slučaju nemački pretstavnici budu u civilu, i da se ovaj posao obavi u što većoj diskreciji, kako nebi komunistički elementi iskoristili to u propagandne svrhe kod naroda.

Pored ovoga izjavio je dalje, da bi bio gotov, ako se to želi, da sa svojim odredima pređe u Srem i isti očisti od komunista i obezbedi slobodan saobraćaj na pruzi Zemun—Vinkovci, kao i na ostalim železničkim prugama i suvozemnim putevima. Za ovu akciju u Sremu potrebno bi mu bilo odvojeno takođe odgovarajući broz oružja i municije.

Konkretno po predlozima Okružnog načelnika izjavio je sledeće:

a) da neće vršiti nikakve napade na pripadnike SDK no s tim, da i oni prestanu sa napadima i ubijanjem njegovih ljudi, kao što je to bio slučaj u selu Provu, Lipolistu i t.d.

b) da će zabraniti vrbovanje i odvođenje pripadnika srpskih oružanih odreda, te iste neće primati čak i ako isti budu po svojoj volji napuštali svoje jedinice i dolazili u četničke redove, ali da ona pak lica, koja su već u njihovim redovima, a takvih [je] oko 20, zadržaće u svojim redovima.

v) da neće smetati regrutovanju novih mladića za srpske oružane odrede i da će u tom pogledu pružiti svoju pomoć.

g) da će zabraniti četnicima da se mešaju u rad upravnih vlasti, kako bi ove mogle nesmetano sprovoditi službu« (Arhiv VII, Ča, k. 127, reg. br. 2/17).

4  Dragoslav.

5  Okrugli pečat: »Komanda jugoslovenske vojske u otadžbini —gorski štab br. 36«


Sadržaj Prethodni dokument Sledeći dokument