Fikreta Jelic Butic: CETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945

Predgovor

Ova je monografija treća dionica u mom dugoročnom istraživanju politike građanskih snaga u Hrvatskoj u razdoblju rata i revolucije, 1941-1945. Prethode joj monografije: Ustaše i Nezavisna Država Hrvatska 1941-1945, Zagreb 1977, izd. Sveučilišna naklada Liber i Školska knjiga; Hrvatska seljačka stranka 1.941-1945, Zagreb 1983, izd. Globus.

Četnički pokret, koji se od ljeta 1941. počeo organizirati u Srbiji, ubrzo se počeo siriti i u drugim dijelovima Jugoslavije. U Hrvatskoj se također može pratiti razvoj tog pokreta od prvih okupljanja četnika 1941. do sloma četničkih snaga u svibnju 1945. Niz je specifičnih okolnosti utjecao na pojavu i razvoj četništva u Hrvatskoj, tako da se ono nameće kao tema zasebne historiografske obrade. S jedne strane, četništvo se stvaralo i organiziralo kao određeni politički i vojni faktor s obzirom na glavne okolnosti u Hrvatskoj od 1941 do 1945. godine (nastanak NDH i politika ustaškog režima, politika talijanskog i njemačkog okupatora, pojava i razvoj NOP-a). S druge strane, u Hrvatskoj se razvijalo kao organski dio četničkog pokreta u cjelini, koji je upravo na tom području imao neka posebna obilježja.

U obradi teme težište je na prikazu političkog razvoja i uloge četništva. Vojna komponenta, koja je također posebno važna za razumijevanje četničke akcije, u prvom je redu sagledavana u vezi s političkim razvojem. Prema tome, iako se u ovoj monografiji djelatnost četnika u Hrvatskoj obuhvaća u cjelini, ipak su neke komponente obrađene tek u funkciji glavnog cilja. To se poglavito odnosi na vojnu problematiku, koja i s obzirom na metodološki pristup zahtijeva posebna istraživanja. Uz to treba istaći da se pojedine komponente mogu potpunije obraditi tek nakon dugoročnog i sistematskog istraživanja grade koja se, razmrvljena, čuva u različitim i brojnim arhivskim fondovima. Jedna od tih komponenata koja zaslužuje daljnju sistematsku obradu jest četnički teror, a za to bi svakako bilo potrebno skupiti još memoarske građe. Što se pak tiče narodnooslobodilačkog pokreta i njegove relacije prema četništvu, ovdje se poglavito govori o pojedinim karakterističnim momentima u vezi s tim. Opsežniji i detaljniji prikaz nije bio potreban, jer postoji opsežna povijesna literatura o toj problematici, na koju se ovom prigodom pozivam.

Četničkom pokretu u Hrvatskoj obraćana je određena pažnja u povijesnoj literaturi. Opisan je u sirim sintetičkim prikazima i pregledima (Jozo Tomasevich, Jovan Marjanović, Nikola Milovanović), i u nizu analitičkih radova o pojedinim problemima i zbivanjima (v. Popis izvora i literature). Raspravu o četničkom pokretu u Hrvatskoj 1941-1942. napisao je Đuro Stanisavljević, a ima i nekoliko manjih radova, poglavito s obzirom na pojedina područja (Branko Latas, Vinko Branica, Dušan Plenča, Vojmir Kljaković).

Dio izvorne grade o četništvu u Hrvatskoj je sačuvan i sluzi kao vrlo važna podloga za istraživanje. Na žalost, dio te grade nije sačuvan, što se poglavito odnosi na arhivu pojedinih četničkih vojnih jedinica u Hrvatskoj. Stoga se sve važne činjenice i zbivanja nisu mogli podjednako obraditi. Ta se građa čuva u nekoliko arhiva u posebnim fondovima i zbirkama. Osim građe četničke provenijencije, trebalo je istražiti i opsežnu gradu koja govori o politici glavnih vojno-političkih faktora prema četničkom pokretu. Dio građe o četničkom pokretu je objavljen (v. Popis izvora i literature).

Monografija je nastala u sklopu ostvarivanja znanstvenog programa Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske u Zagrebu. Najtoplije zahvaljujem ustanovama i pojedincima na susretljivosti i pomoći koju sam dobila u obradi ove teme